Biljna vlakna – važna za zdravlje organizma
Osnovna funkcija sistema za varenje jeste obezbeđivanje telu potrebnih količina hrane i vode. Šta se dešava u toj priči? Početno varenje hrane kreće još u ustima preko pljuvačke a prvi ozbiljniji čin varenja odigrava se u želucu. Želudac stalno meša hranu i vari uz pomoć svojih sokova (HCL kiselina i enzimi). Nakon nekoliko sati varenja hrana odlazi u creva gde se nastavlja varenje uz pomoć sokova creva, pankreasa i jetre. Gibanjem creva tj. peristaltikom hrana se potiskuje u debelo crevo. Kroz creva hrana odlazi u krvotok i transportuje se do svih delova tela. Sistem funkcioniše kao savršeni švajrcarski sat. Ali ako ovaj sat zastane šta je to što nam može pomoći da otklonimo kvar? U tom delu, biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju…
Biljna vlakna pronalazimo u biljnim namirnicama. Ona ne podležu procesu varenja a u debelom crevu dolazi do njihove delimične razgradnje pod uticajem bakterija. Za razliku od proteina, masti i ugljenih hidrata koje telo razgrađuje i apsorbuje biljna vlakna se ne vare i ona maltene netaknuta prolaze kroz naš želudac, tanko i debelo crevo pa se stiče pogrešan utisak da ona nemaju nikakav uticaj na naše zdravlje. Sastoje se od ugljenih hidrata (polisaharida), pektina, lignina, celuloze, biljne smole i gume a bogata su vitaminima i mineralima.
Biljna vlakna delimo u dve grupe: rastvorljiva i nerastvorljiva.
- Rastvorljiva vlakna pomažu kod regulacije dijabetesa, holesterola i gojaznosti. Rastvorljiva vlakna se razlažu u debelom crevu pod dejstvom bakterija i prelaze u gel. 75% njihove mase čini voda a 25% otpada na suvu materiju. Ova vlakna usporavaju metabolizam glukoze i time pomažu kod dijabetesa a vezujući se za žučne kiseline i holesterolne soli pomažu izbacivanje holesterola iz organizma. Ona pomažu izbacivanje i ostalih otrova iz organizma. Izvori: sočivo, ječam, ovas, jabuke, pomorandže, laneno seme, jagode, kruške, orašasti plodovi, pasulj, krastavci, šargarepa, borovnice, celer ….
- Nerastvorljiva vlakna pomažu kod intestinalnih, digestivnih poremećaja. Ona podstiču kretanje hrane kroz naš sistem za varenje i korisna su svima koji imaju problema sa zatvorom i hemoroidima . Integralno brašno, mekinje, povrće i orašasti plodovi dobar su izvor ovih vlakana. Bakterije iz creva ne mogu ih rastvoriti pa imaju laksativni efekat. Masa stolice se uvećava jer vlakna bubre u vodi, stolica je mekša i time se ubrzava njen prolazak. Ova vlakna pomažu pražnjenje creva poput laksativa. Veoma je bitno da uh unosite ishranom ali postepeno i u normalnim količinama jer u suprotnom može doći do nadutosti stomaka i pojave gasova, ubrzane peristaltike i dijareje. Ukoliko praktikujete pojačanu biljnu ishranu sigurno ste se već susretali sa ovakvim problemima. Ovde je veoma bitno pojačati unos vode kako ne bi došlo do pojačane iritacije creva. Izvori: zdrave žitarice sa celim zrnom, semenke, pšenične mekinje, tikvice, orašasti plodovi, smeđi pirinač, luk, paradajz, celer, brokula, zeleno vlaknasto povrće, mahunarke, grožđe, kupus, kukuruzne mekinje, korensto povrće…
Beta glukani
Beta glukani su šećeri koji se nalaze u ćelijskim zidovima bakterija, gljivica, kvasca, algi te biljkama poput zobi i ječma u obliku celuloze. Ovo su posebna vrsta vlakana i istraživanjem je dokazano da beta glukani pomažu i podstiču imuni sistem kako bi brže reagovao i odstranio patogene kojima smo svakodnevno izloženi a rano otkrivanje patogenih uzročnika moguće je uz pomoć patogene molekularne mreže molekula koji su karakteristični za spektar mikrooganizma. Neutrofili su imunonološke ćelije čija je funkcija prepoznavanje i uništavanje ćelija raka. Kako su oni prvi vojnici protiv raka, beta glukani im pomažu kod identifikacije neprijatelja.
Dobar efekat pokazao se je kod lečenja debelog creva, pluća i raka dojke i kod ojačavanja organizma kod leukemije. Kod pacijenata koji boluju od karcinoma prostate beta-glukan je doveo do zaustavljanja karcinoma. Ovaj efekat dobijen je uz sadejstvo povećanog unosa vitamina C. Beta glukani korisni su i kod virusnih infekcija, dijabetesa, alergija, tumorskih oboljenja, bakterijskih upala (ešerihija), pomažu kod autoimunih bolesti (ulcerozni kolitis, lupus, artritis…). Beta glukani korisni su i kod stanja hroničnog umora, jakog fizičkog ili emocionalnog stresa. Tretman beta glukanom može poprilično smanjiti nivo holesterola već nakon nekoliko nedelja. Ista priča važi i za alergiju ambrozije.
Biljna vlakna:
- Celuloza (polisaharid) osnovni je sastojak zidova biljnih ćelija i nerastvorljiva je u vodi. Ima je u boraniji, pasulju, prokelju, kupusu, mladom grašku, integralnom brašnu, paprici, jabuci, šargarepi…
- Hemiceluloza takođe prisutna u ćellijskom zidu biljaka i semenki delimično je rastvorljiva u vodi pri čemu stvara gel. Ima je u integralnim žitaricama, mekinjama, prokelju, repi, slačici. Kao i celuloza, hemiceluloza upija vodu bubreći stvarajući veću fekalnu masu i istovremeno skraćuju vreme njenog zadržavanja u organizmu.
- Lignin su vlakna drvenstog tipa a biljkama daju čvrstinu ili formiraju ovojnicu semena. Ne rastvara se u vodi, kiselini ili bazi a možete ih pronaći u cerealijama, mekinjama, jagodama, kruškama, rotkvicama, paradajzu, zrelom povrću… Vezuju se za žučne kiseline čime sprečavaju apsorciju holesterola.
- Pektin, takođe iz zida ćelija, rastvorljiv je u toploj vodi. Ima ga u agrumima, jabukama, ribizli, jagodi, malini, kupini, šargarepi, karfiolu, kupusu, boraniji.. Pektin formira gel koji prekriva sluzokožu creva i sprečava apsorciju šećera nakon obroka što pogoduje dijabetičarima. Vezuje i žučne kiseline u digestivnom traktu pri čemu smanjuje apsorciju holesterola (naročito LDL tipa). Poboljšava konzistenciju stolice, pomaže detoksikaciju teških metala u organizmu.
- Biljne smole i gume su polisaharidi rastvorljivi u vodi koje pronalazimo u biljnim namirnicama koje su bogate smolama i gumama a to su ovas, pasulj, geršla.. One se ponašaju slično kao pektini.