Sunčeva svetlost – prirodni lekar
Sunčeva svetlost može imati blagotvoran učinak na vaše zdravlje. Ono ubija mikrobe, podstiče dobro raspoloženje i omogućuje telu da proizvede vitamin D. Iako je ograničeno i pravilno dozirano izlaganje suncu vrlo korisno, ukoliko to činite predugo i u vreme kad je sunce najjače, koža će izgubiti elastičnost i povećaćete rizik od raka. Uživajte u sunčevom svetlu i aktivnostima na otvorenom, ali se mudro zaštitite od preteranog izlaganja suncu.
Preterano izlaganje sunčevom svetlu može prouzrokovati rak kože, kao i prerano stvaranje bora i starenje kože. Međutim, u odgovarajućoj količini sunčevi zraci mogu biti vrlo dobri za vaše zdravlje.
Važno je da razumemo snagu sunčevih zraka. Većina nas je primetila kako je pri dnevnom svetlu i najjača električna sijalica bleda. Intenzitet svetlosti meri se luksima. Na primer, spoljno svetlo može dostići 3000 luksa tokom sunčanog dana. Jako unutrašnje osvetljenje može dati samo 400 luksa, dakle, manje od 15% prirodne dnevne svetlosti.
U nekoliko proteklih godina ustanovljeno je da melatonin, prirodni telesni hormon, podstiče dobar san. Nivo melatonina u telu doseže vrhunac u detinjstvu, a onda, tokom života, polako i neprekidno opada. Time se može objasniti zašto deca spavaju bolje od odraslih.
Telo pažljivo reguli{e proizvodnju melatonina. Taj postupak je uglavnom kontrolisan spoljnim ciklusom svetla i mraka. Optimalna proizvodnja melatonina događa se samo noću, u mraku. Pinealna žlezda – epifiza, smeštena u središtu mozga, “sat” je koji pravovremeno reguliše ovaj proces.
Melatonin se ne skladišti u telu. Nama je potrebno dovoljno melatonina svake večeri da bismo imali dobar san. Studije pokazuju da dnevno izlaganje prirodnom sunčevom svetlu podstiče otpuštanje melatonina. Veštačko svetlo je slaba zamena, a fabrički proizvedene tablete tog hormona takođe nikada ne mogu dosegnuti učinak prirodno stvorenog hormona.
Osim što poboljšava san, šta sunčeva svetlost još nudi?
Sunčevo svetlo delotvorno uništava mikrobe. Zato je važno sunčati i provetravati pokrivače, prekrivače i druge predmete koje često ne peremo i ne sterilišemo u mašini za pranje veša.
Odgovarajuća količina sunčeve svetlosti daje koži zdrav sjaj i čini da ona bude glatka i elastična. Srednje potamnela koža otpornija je od nesunčane kože na infekcije i opekotine od sunca.
Sunčevo svetlo poboljšava raspoloženje kod mnogih ljudi jer proizvodi osećaj zadovoljstva. (Nemojte ostati predugo na suncu i zadobiti opekotine!) Povezano sa aktivnom vežbanjem, sunčevo svetlo je važan dodatak lečenju akutnih i hroničnih depresija. Ne zaboravite, ako ste tokom zimskih hladnih i turobnih meseci potišteni, pokušajte iskoristiti svaku mogućnost izlaganja sunčevim zracima.
Osim toga, delovanjem sunčevog svetla na kožu telo je u stanju proizvesti vitamin D. Ovaj vitamin nam omogućava da se kalcijum iz creva upije u krv i iskoristi za izgradnju zdravih kostiju. On sprečava nastanak rahitisa kod dece i smanjuje mogućnost osteoporoze kod odraslih.
Sunčevo svetlo takođe pomaže:
– jačanju imunološkog sistema;
– smanjenju bolova kod natečenih, artritičnih zglobova;
– olakšavanju određenih simptoma PMS-a (predmenstrualnog sindroma);
– snižavanju nivoa holesterola u krvi.
Postoji li druga strana medalje?
Naravno, svima nam je pozna to da je sunčeva svetlost glavni faktor rizika za rak kože, posebno kod osoba svetle puti. Oni su posebno osetljivi na negativno delovanje sunčevih zraka. Svi bismo trebali biti svesni činjenice da su opekotine od sunca izuzetno štetne za svakog čoveka. Svaka takva opekotina uništava zdravo, živo tkivo kože. Učestale opekotine uzrokuju nepovratnu štetu i mogu podstaknuti nastanak raka kože. I ako vam sve to ne zvuči dovoljno loše, višekratne opekotine kože, i čak i višekratno duboko tamnjenje kože, postupno uništava njenu elastičnost i lojne žlijezde što dovodi do stvaranja bora i preranog starenja. Neke studije nagoveštavaju da ishrana bogata masnoćama, u kombinaciji sa izlaganjem sunčevom svetlu, takođe može podstaknuti nastanak raka kože.
Koje su smernice za sigurno, zdravo izlaganje sunčevom svetlu?
Umereno, postupno tamnjenje kože deluje poput zaštitnih naočara. Ali morate poznavati vlastitu toleranciju izlaganja sunčevom svetlu. Crvenokose i svetlopute osobe trebaju započeti sa svega pet minuta izlaganja suncu na dan. Osobe tamnije puti mogu krenuti i sa 10 do 15 minuta dnevno. Optimalno vreme za većinu ljudi iznosi oko 30 minuta sunčanja što veće površine tela na dan.
Nemojte nikad, nikad izgoreti na suncu! Time podstičete razvoj malignog melanoma, najsmr tonosnijeg od svih oblika raka kože, kao i raka skvamoznih ćelija.
Nosite zaštitnu odeću i naočare i redovno se mažite zaštitnom kremom. Posebno budite oprezni na snegu, moru i za vreme oblačnog vremena.
– Ako se spremate na izlet ili godišnji odmor, pripremajte kožu postupnim izlaganjem suncu danima unapred.
– Nekoliko minuta sunčanja lica i ruku svakog dana proizvešće dovoljno vitamina D.
– Svako jutro otvorite prozore sunčevim zracima. Poboljšaće vam se i zdravlje i raspoloženje.
– Zapamtite da je veštačko svetlo jako slaba zamena za prirodni izvor. Provedite svakog dana malo vremena upijajući dnevno svetlo.