Zbog čega nije bezbedno konzumirati svinjsko meso?

by in Vesti o zdravlju 23. marta 2020.

U nekim kulturama odavno nije prihvatljivo jesti svinjsko meso i predstavlja nepodobnu hranu koju ne bi pojeli, dok je opet za neke druge kulture sasvim normalno da jedu svinjsko meso. U religiskom svetu svinjetina je neprihvatljiva hrana za ljude islamske veroispovesti, dok veći deo hrišćanstva svinjsko meso jede bez problema, osim retkih verskih zajednica ili pojedinaca koji to ne koriste. Postoje i ateisti koji ne jedu svinjsko meso, jer vode računa o zdravlju.

Kakav je vaš odnos prema vašem zdravlju?

Konzumiranje ili ne konzumiranje svinjetine je pitanje zdravlja, koje ima veze sa odnosima, prema sebi i prema Bogu. Isus, kao Tvorac svega vidljivog i nevidljivog, tvorac odnosa i zakona koji definišu odnose između Boga i čoveka i odnose među ljudima, je rekao da mi treba da volimo sebe, ali da tako volimo i druge ljude. To znači da istom ljubavlju koju imamo prema sebi treba da volimo i sve oko nas. A drugi je sličan ovom: ‘Voli svoga bližnjega kao samoga sebe.’ Matej 22:39

Ukoliko ne čuvamo naše zdravlje to je dokaz da ne volimo sebe, jer se na taj način samouništavamo ili ubijamo sami sebe, to je na zločin ubistva. Ubijanje sebe se sprovodi polako, ali se to može desiti i bržim procesom ukoliko obolimo od teških bolesti, koji svoj uzrok imaju u konzumiranju svinjskog mesa ili produkata koji sadrže tragove svinjetine.

Postoji i jedna moguća zamka, ako nam hrana ili vođenje računa o zdravlju pređe u opsesivnost i tako počnemo da volimo sebe više od Boga, tada ishrana postaje naš idol. Bog nas je između ostalog stvorio da služimo jedni drugima.

Ne jedite nečistu hranu da i vi nepostanete nečisti

Ako je Isus Tvorac svega pa i ljudi sigurno je da On najbolje zna šta treba da jedemo i koja je to hrana najbolja za normalno funkcionisanje našeg tela i uma. Upravo zbog toga je svom narodu posle izlaska iz Egipta dao uputstva da meso određenih životinja ne bi trebalo da jedu i praktične smernice kako mogu razlikovati životinje čije meso može da se jede od onih čije se meso ne jede. Životinje koje preživaju ili imaju razdvojene papke, a koje ne smete da jedete: kamila, jer iako preživa nema razdvojene papke. Neka vam bude nečista. Daman, jer iako preživa nema razdvojene papke. Neka vam bude nečist. Zec, jer iako preživa nema razdvojene papke; neka vam bude nečist. Svinja, jer iako ima razdvojene papke ne preživa. Neka vam bude nečista. Ne jedite njihovo meso i ne dotičite njihovu strvinu. Neka vam budu nečisti. 3.Moj 11:4-8

Svinja je svaštojed

Svaštojed, svežder ili omnivor (od lat. omne — „sve“ i vorare — „proždirati“), je svaka živoinjska vrsta koja se hrani i biljnom i životinjskom hranom, dakle čija je ishrana mešovita. Kada nema šta da jede u zatvorenim uslovima zna da pojede i svoj izmet, takođe, može pojesti i svoje mladunce. Jede i leševe drugih životinjskih vrsta, miševe i pacove, tako da može preneti razne vrste oboljenja. U prirodi bi njen životni vek bio oko 12 godina. Jedna od njenih svrha u prirodnom eko sistemu bi bio da čisti prljavštivu, kao što rade i ostali strvinari. Prema tome, i to je jedan od razloga što njeno meso ne bi trebalo jesti. Pošto svinja ima neke sličnosti sa čovekom to je jedan od razloga što ne treba da jedemo njeno meso. Ljudi nisu kanibali, jedenje svinjetine može dovesti do povećanog unos priona koji su jedan od glavnih uzroka sledećih bolesti:
• Krojcfeld-Jakobova bolest (spongiformna encefalopatija čoveka)
• Gerstman-Štrojsler-Šajnkerov sindrom
• Fatalna familijarna insomnija
• Atipične demencije sa oktapeptidnim insercijama
• Prionske bolesti sa cerebralnom amiloidnom angiopatijom

Više o prionima i bolestima koje ona mogu da izazovu imate u knjizi “smrt iz tanjira” link za knjigu…

Paraziti, virusi i svinjsko meso

Svinje zbog svog načina života u svom organizmu i tkivima sadrže velike količine virusa i parazita. Ti patogeni organizmi stvaraju opasne zdravstvene komplikacije. Svinje su primarni domaćini ili prenosioci sledećih virusa i parazita:

  • Menangle virus
  • Hepatitis E
  • Nipah virus
  • Trihinoza
  • Balantidium coli
  • Kukičasti crvići
  • Paragonimus
  • Clonorsis sinesis
  • Clonorchiasis
  • Yersinia enterocolitica
  • Taenia solium (trakasti crv)
  • Ljudska glista
  • Brucellosis
  • Endemski haemptysis

Znatno visoke koncentracije Yersinia enterocolitica i drugih isparljivih mikroorganizama pronađene su u 69% svih uzoraka sirovog svinjskog mesa testiranih kao što je objavljeno nakon ispitivanja potrošačkih izvještaja. Ovaj mikrob izaziva gastrointestinalni stres što dovodi do groznice i moguće smrtonosne infekcije koja vam govori zašto je svinjetina loša po vas.

Probavni sistem svinje

Međutim, svinje su posebne po tome što njihov probavni sistem metabolizuje hranu vrlo brzo u jedan stomak. Proces traje otprilike 4 sata. Uporedite to sa kravom kojoj je potrebno 24 sata da probavi hranu koju je pojela. Ovaj duži vremenski period omogućava uklanjanje viška toksina tokom probavnog procesa. Toksinima nije predviđeno vreme potrebno za uklanjanje iz digestivnog trakta svinje. Kao rezultat, štetni toksini se nakupljaju u masnim ćelijama i svinjskim organima. Još jedna strategija detoksikacije, a to je sposobnost znojenja – nedostaje kod svinja. Svinje nemaju znojne žlezde i nije im bilo namenjeno da se znoje. Ovom nedostatnom metodom detoksikacije dolazi do nakupljanja patogenih mikroorganizama i toksina iz okoline u njihove sisteme i tela ljudi koji jedu proizvode od svinje.
Da li su svinje koje žive u prirodli ili se hrane zdavije bezbedne za ljudsku upotrebu?

Proizvodi od svinja koje se hrane na pašnjacima sadrže bolji odnos omega 6 prema omega 3 masnim kiselinama, više antioksidanata i manje parazita. Sigurnost proizvoda od svinja hranjenih na pašnjaku ne treba olako shvatati, jer telo životinje i dalje nije namenjeno efikasnom uklanjanju toksina. Visoke temperature kuvanja ne mogu uništiti sve toksine koji se nalaze u svinjskom mesu. Dalje, postupci kuvanja zapravo proizvode veću koncentraciju kancerogenih oboljenja. Heterociklični amini (organsko jedinjenje dobijeno iz amonijaka zamenom jednog ili više atoma vodonika organskim grupama) se formiraju u mesu na visokim temperaturama i povećanim trajanjem zagrevanja oštećujući esencijalne masti svinjskih proizvoda poput šunke ili slanine. Najzdraviji način da minimizirate parazitsko opterećenje svinjskog mesa je kuvanje mesa na ekstremno visokim temperaturama. Nažalost, ova metoda kuvanja stvara slobodne radikale koji su glavni okidač za razvoj hronične bolesti. Zato ne postoji zdrav način kuvanja ili konzumiranja svinjetine, što nam daje još jedan razlog zašto je svinjetina loša za vas.
Aditivi i svinjska mast

Aditivi (što bukvano znači “dodaci”) su supstance ili smese od supstanci koje nisu namirnice, ali se dodaju namirnicama (a i lekovima) za vreme proizvodnje, prerade, uskladištenja, pakiranja ili transporta radi povećanja kvalitativnih svojstava (izgleda, ukusa, mirisa, boje, strukture, trajnosti namirnice ili proizvoda) . To su supstance koje se dodaju namirnicama namerno i u malim količinama kako bi se popravio njihov izgled, aroma, tekstura i održivost .
Dakle, pod aditivima se podrazumevaju supstancije koje se normalno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak namirnice, bez obzira na prehrambenu vrednost, a dodaju se namirnicama u tehnološkom postupku proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja.
Sistem E brojeva u označavanju aditiva uveden je u Evropi radi lakšeg regulisanja prehrambenih aditiva. Broj – E služi kao potvrda ocene rizika po zdravlje (tzv. toksikološke evaluacije) i klasifikacije pojedinog aditiva. Aditivima slične materije nemaju E broj i označavaju se na drugi način (neke aromatične supstance i enzimi), dok se pomoćne supstance u procesu proizvodnje zbog načina delovanja pri proizvodnji hrane u principu ne označavaju. Označavanje aditiva omogućava njihovu jednostavniju identifikaciju u prehrambenom lancu. Aditivi prirodnog porekla mogu biti: biljni, životinjski, aditivi iz mikroorganizama i mineralni aditivi. Emulgator E474, dobijen od svinjske masti, nalazi se u većini prehramebnih proizvoda, uključujući čak i neke vrste jogurta. čokolade, sokovi, paste za zube ili žvake – svi ovi proizvodi mogu da sadrže svinjsku mast.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Korpa