Značaj čistog vazduha za zdravlje
Vazduh se sastoji od oko 20% kiseonika, a ostatak otpada najvećim delom na azot, uz male koncentracije nekolicine drugih gasova. Budući da je ljudskom telu za normalno funkcionisanje potreban kiseonik, svaka od 100 milijardi ćelija našeg tela mora njima neprestano biti snabdevena. Krv u plućima preuzima kiseonik iz udahnutog vazduha i prenosi ga pomoću crvenih krvnih zrnaca u sve delove tela. Ukoliko su ćelije dobro snabdevene kiseonikom, one su zdrave i doprinose opštem osećaju zadovoljstva. Sve što umanjuje dovod kiseonika u pluća ili njegov prenos u telesne ćelije štetno je.
Molekuli vazduha mogu biti pozitivno i negativno naelektrisani. Zagađeni vazduh je obično pun pozitivnih jona kojih ima na autoputevima, na aerodromima i u zatvorenim, loše provetravanim prostorijama.
Vazduha koji sadrži obilje negativnih jona ima uz jezera, u šumama, uz morsku obalu, reke i slapove, a u drugim se područjima javlja nakon kiše. Takav vazduh ljude osvežava i čini ih poletnim.
Postoji još jedna korisna tehnika koja nam može pomoći da se bolje osećamo. Zastanite, naime, gde god se nalazite i nekoliko puta duboko i poklako udahnite, po mogućnosti sveži vazduh. Time telo dobija dodatni kiseonik, a gubi ugljen-dioksid.
Sledeći način ispiranja vašeg organizma kiseonikom jeste vežbanje. Ono poboljšava cirkulaciju krvi i ubrzava kretanje crvenih krvnih zrnaca natovarenih kiseonikom.
Nemojte zaboraviti ni na kućno bilje. Dobra bi bilo staviti najmanje jednu biljku na svakih 10 kvadratnih metara unutrašnjeg prostora. One ne samo što “gutaju” mnoge toksične zagađivače i osvežavaju vazduh kiseonikom, nego tu i tamo otpuste koji negativni jon u obližnji vazduh.
Kiseonik je od životne važnosti za svaku ćeliju vašeg organizma. Loše navike disanja ili loš kvalitet vazduha koji udišete lišavaju telo ovog vitalnog elementa. Zbog toga može nastati negativno raspoloženje i emocije kao što su depresija i razdražljivost, pa i prave glavobolje i hronični osećaj umora i iscrpljenosti.